Prva Strategija za mlade Općine Travnik, čiji proces izrade je inicirao i rukovodio Centar za edukaciju mladih, usvojena je 2012. godine, za period 2012-2016.
 
S obzirom na to da je prethodna Strategija za mlade Općine Travnik istekla 2016. godine i da Općina dvije godine nije imala imala važeću Strategiju, Centar za edukaciju mladih je 2017. godine ponovo inicirao proces njene izrade, u partnerstvu sa Općinom Travnik.
 
Iako prethodna Strategija za mlade nije imala tijelo koje je pratilo njeno sprovođenje, njeni rezultati su danas itekako vidljivi. Centar za edukaciju mladih kao najveća i najaktivnija organizacija koja se bavi pitanjima mladih u Srednjoj Bosni, bila je nosilac mnogih aktivnosti koje su doprinijele postizanju ciljeva definisanih u prethodnoj Strategiji.
 
Na inicijativu i prema koncept ideji koju je CEM predstavio, Općina Travnik je 2015. godine podržala uspostavljanje društvenog centra za djecu i mlade „Druga kuća“, koji je otvoren 2017. godine, a čije programe godišnje koristi više od 10.000 djece i mladih iz općine Travnik, ali i cijele Srednje Bosne. U okviru centra uspostavljen je i prvi poduzetnički inkubator za mlade u Travniku, „BeeZone“, čije usluge i resursi su dostupni svim mladima sa područja općine Travnik. Travnik je po prvi put, zahvaljujući projektu „Trik za nove mogućnosti u zapošljavanju i poduzetništvu“, dobio dvanaest start-up preduzeća mladih, čije osnivanje je podržano u iznosu od po 5.000 eura.
 
CEM je, zahvaljujući uspostavljenim partnerstvima sa brojnim međunarodnim organizacijama, doprinio je i većoj mobilnosti mladih iz općine Travnik, koji su učestvovali na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim seminarima i edukativnim razmjenama, predstavljajući svoju državu i šireći vlastite vidike.
 
Općina Travnik je imenovala službenika za pitanja mladih, te je u Budžet Općine dodala stavku budžeta za mlade. Svi dokumenti vezani za pitanja mladih podijeljeni su na web stranici Općine, te na taj način postali dostupni javnosti. Na CEM-ovi inicijativu formirano je i Vijeće mladih općine Travnik, koje je obuhvatilo predstavnike najaktivnijih omladinskih i organizacija koje se bave pitanjima mladih iz Travnika.
 
Ovo su samo neki od ključnih rezultata prethodne Strategije za mlade, na osnovu kojih su Centar za edukaciju mladih i Općina Travnik, krenuli u realizaciju projekta izrade nove Strategije.
 
Projekat izrade Strategije za mlade Općine Travnik za period 2019-2023. godine, odobren je kroz fond Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD), koji finansira Europska unija, a sprovodi UNDP, čija realizacija je započela u januaru 2018. godine.
 
Cilj projekta je poboljšati položaj mladih u općini Travnik, njihovu ulogu u društvu,podstaknuti ih da učestvuju u procesima odlučivanja i kreiranja programa za njih, te uticati na smanjenje stope odlaska mladih iz BiH.
 
Rukovođenje svim projektnim aktivnostima povjereno je Koordinacionom tijelu projekta, koje su činili predstavnici Centra za edukaciju mladih i Komisije za mlade i ravnopravnost spolova Općine Travnik. Tokom deset mjeseci rada realizovan je niz aktivnosti, od kojih su najznačajnije: analiza relevantnih domaćih i međunarodnih dokumenata, koji se bave pitanjima mladih, terensko Istraživanje položaja i potreba mladih u općini Travnik, na uzorku od 504 ispitanika, formiranje radnih grupa po ključnim oblastima koje Strategija obuhvata, sastanci radnih grupa, na kojima je razmatrano trenutno stanje po pitanju položaja mladih u općini Travnik, te predloženi strateški ciljevi i mjere koje je potrebno preduzeti, što je na kraju rezultiralo izradom ovog dokumenta, koji će biti na snazi naredne četiri godine.
 
Ovim projektom Centar za edukaciju mladih doprinio je međusobnom umrežavanju i uvezivanju relevantnih institucija, ustanova i organizacija koje se bave pitanjima mladih, omogućivši njihovu daljnju saradnju kroz implementaciju mjera u okviru Strategije, te drugih zajedničkih aktivnosti koje se tiču mladih u općini Travnik.

 

Strategija za mlade Općine Travnik za period 2019-2023. godine temeljni je pokazatelj društveno-političke vizije razvoja položaja mladih u općini Travnik. Strategija za mlade predstavlja skup načela, vrijednosti i ciljeva kojima Općina Travnik želi poboljšati kvalitet života mladih, nudeći im sistemski pristup u izgradnji socijalnih, ekonomskih, obrazovnih, kulturnih i drugih uslova za njihov kvalitetan razvoj, a time i sprječavajući njihov odlazak sa područja općine.

 

Izrada ove Strategije nastavak je strateškog opredjeljenja Općine Travnik da unaprijeđuje položaj mladih, što je započeto kroz prethodnu Strategiju za mlade koja je bila na snazi od 2012. do 2016. godine.

 

Ova Strategija napisana je na osnovu sveobuhvatnog i temeljitog Istraživanja položaja i potreba mladih u općini Travnik, na uzorku od 504 ispitanika (podjednak broj muškaraca i žena), kao i iskustava aktera koji su u svakodnevnom kontaktu sa mladima, te su u okviru toga sprovedene aktivnosti anketiranja mladih na ternu, rada fokus grupa, konsultacija sa organizacijama i javnim ustanovama koje se bave mladima, uz kontinuiranu koordinaciju sa Komisijom za mlade i ravnopravnost spolova Općine Travnik.

 

Značajno je spomenuti da su na izradi ovog dokumenta u najvećoj mjeri radili upravo mladi iz općine Travnik, čime smo im omogućili veći uticaj, kako na planiranje razvoja svoje mjesne zajednice, tako i aktivnijeg učešća u procesima donošenja odluka koje se tiču njih samih na području cijele općine Travnik.

 

Do sada je u izradi ovog dokumenta na razne načine bilo uključeno 120 osoba koje djeluju o oblastima kojima se Strategija bavi: predstavnici javnih institucija i ustanova (obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih itd.), nevladinog sektora, kao i pojedinci koji su odlučili doprinijeti izradi ovog važnog dokumenta za sve mlade ljude u općini Travnik. Ponovo naglašavamo, mahom su to bili mladi ljudi, koji su zajedničkim radom razvijali međusektorsku saradnju kao primjer dobre prakse pri strateškom pristupu i rješavanju problematike mladih.

 

Ova Strategija slijedi niz preporuka važnih europskih i domaćih strateških dokumenata, pri čemu afirmiše aktivno učešće mladih u društvu, te njihovo pravo napristup kulturnim događajima, aktivnostima za kvalitetno upotponjavanje slobodnog vremena, informacijama, programima mobilnosti,razvojnog omladinskog rada,kao i različitimprogramima formalnog i neformalnog obrazovanja. Osim toga, podstiče i povećanje zaposlenosti mladih, te suzbijanje uzroka nezaposlenosti, stambeno osamostaljivanje i druge aspkete socijalne politike, pristup zdravstvenim uslugama, a posebno onih koji se tiču prevencije konzumiranja alkohola, duhana, duhanskih prerađevina, nargila i psihoaktivnih supstanci.

Učešće mladih ljudi u svim sferama javnog života i razvoj Strategije za mlade na državnom i lokalnom nivou podstiču i promovišu Vijeće Evrope, Evropska komisija i Evropski omladinski forum. Na nivou Evropske unije postoje dokumenti koji se tiču učešća mladih i njihovog položaja, kao što su Evropska povelja o učešću mladih na lokalnom i regionalnom nivou, Bijela knjiga za mlade, Rezolucija o Evropskoj omladinskoj politici/strategiji za mlade i slično.

 

Budući da Bosna i Hercegovina teži članstvu u Evropskoj uniji, potrebno je da postojeće zakonodavstvo prilagodi onom iz EU, što se odnosi i na javne dokumente koji se tiču problematike mladih.

 

Zakon o mladima Federacije Bosne i Hercegovine, donesen 2010. godine, u općim odredbama utvrđuje da se institucionalno organizovana briga o mladima, omladinsko udruživanje i učešće mladih na svim nivoima odlučivanja treba zasnivati na načelima poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, na poštivanju ustavnog poretka, zakona i međunarodnog prava, te izgradnji demokratskih institucija zasnovanih na političkom pluralizmu i uspostavi vladavine prava, kao i uvažavanju međunarodnopravnih standarda i najbolje međunarodne prakse u pogledu mladih i rada s mladima.

 

Zakon također uređuje i definiše pojmove politike prema mladima i strategije za mlade i obavezuje svaku Općinu u Federaciji BiH da pristupi izradi strategije za mlade u svojoj općini. Zakon strategiju za mlade definiše kao dokument institucija vlasti s programskim pristupom djelovanjima prema mladima što uključuje definisane potrebe mladih, strateške pravce djelovanja te ciljeve strategije. Institucije vlasti na svim nivoima zakonom su obavezane da uključuju mlade u procese odlučivanja, posebno o onim pitanjima koja se tiču njihovog interesa, poput izrade i usvajanja: sektorskih politika prema mladima, programa djelovanja prema mladima, strategija za mlade, budžeta za mlade i sl.

 

Općina Travnik je, usvajanjem svoje prve Strategije za mlade 2012. godine, ispunila obaveze prema Zakonu o mladima Federacije BiH, što se odnosi i na imenovanje službenika za pitanja mladih, te definisanje budžeta za mlade unutar Budžeta Općine Travnik. Izrada nove Strategije za mlade nastavak je ovog procesa.

Predmet istraživanja

 

Predmet istraživanja su mišljenja i ponašanja mladih koji žive na području općine Travnik, u segmentima njihovog života koji se odnose na:  zapošljavanje, obrazovanje, zdravlje, sport, slobodno vrijeme, kulturu, umjetnost, informisanje, omladinski rad, mobilnost, socijalnu, stambenu politiku i sigurnost.

 

Ciljevi istraživanja

 

Istraživanje je namijenjeno prikupljanju relevantnih podataka u općini Travnik za izradu lokalne Strategije za mlade i sprovedeno je sa ciljevima:

 

  1. Utvrditi, opisati i interpretirati mišljenja i ponašanja mladih koji žive na području općine Travnik, u segmentima njihovog života koji se odnose na: zapošljavanje, obrazovanje, zdravlje sport, slobodno vrijeme, kulturu, umjetnost, informisanje, omladinski rad, mobilnost, socijalnu, stambenu politiku i sigurnost.

 

  1. Utvrditi, opisati i interpretirati povezanost mišljenja i ponašanja unutar navedenih oblasti sa socijalno-demografskim karakteristikama mladih.

Uzorak

 

Uzorak za potrebe ovog istraživanja je 504 mlade osobe sa područja općine Travnik, starosne dobi od 15 do 30 godina.

 

Prilikom uzorkovanja ispoštovani su kriteriji određenih demografskih karakteristika, značajnih za valjanost uzorka, tako da se uzorak sastoji od približno 51% broja žena i 49% muškaraca, te adekvatnog broja mladih koji žive u gradskim i vangradskim sredinama.

 

Uzorak ove veličine ima grešku uzorka od oko 5% sa nivoom pouzdanosti od 95%. Greška uzorka mora postojati u svakom istraživanju koje tretira uzorak određene populacije, a ne cijelu populaciju, zbog toga što rezultati koje dobijemo iz uzorka, u ukupnoj populaciji znače procjene koje kao takve ne mogu biti 100% precizne i moraju imati određeni postotak greške. U praktičnom primjeru ovog istraživanja to znači da svi dobijeni rezultati mogu biti veći ili manji za 5%.

 

Istraživanjem su obuhvaćene sve mjesne zajednice u općini Travnik Bjelo Bučje – Pulac, Bojna, Centar, Čukle, Dolac na Lašvi, Dub, Gluha Bukovica, Goleš, Gornji Dolac, Grahovčići, Guča Gora, Han Bila, Ilovača, Kalibunar, Karaula, Korićani, Kraljevice, Maline, Mehurići, Mosor, Mudrike, Nova Bila, Paklarevo, Pirota, Pokrajčići, Potkraj,  Rudnik, Slimena – Polje,  Stari Grad, Šišava, Turbe,  Višnjevo,  Vitovlje i Zagrađe.

 

Pored navedenog, korišteni su i podaci zvaničnih institucija, između ostalih Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine i Federalnog zavoda za statistiku.

Karakteristike uzorka

 

Starost ispitanika/ca Uzorak
15-19 175
20-24 162
25-30 167
Ukupno 504

 

Spol Frekvencija Procenat
Ženski 257 51%
Muški 247 49%
Ukupno 504 100%

 

 

Uzorak 504 M Ž
Gradska sredina 156 78 78
Vangradska sredina 348 174 174
Nivo obrazovanja Muškarci Žene
Srednja stručna škola – trogodišnja 6,7% 5,5%
Srednja škola – četverogodišnja 42,7% 41,8%
Viša škola – dvije godine fakulteta 1,3% 2,7%
Fakultet/Bachelor 45,3% 43,6%
Magisterij 2,7% 4,5%

 

Radni status Procenat
Zaposleni na puno radno vrijeme 40,9%
Zaposleni na pola radnog vremena 2,2%
Nezaposleni 52,1%
Samozaposleni, pripravnici, volonteri 4,6%

Prioritetne potrebe i problemi mladih utvrđeni istraživanjem po oblastima Strategije:

 

  1. Zapošljavanje, samozapošljavanje i preduzetništvo:
  •  zabrinjavajuća stopa nezaposlenosti mladih,
  • nemogućnost pronalaska posla u općini Travnik,
  • mladi uglavnom ne rade poslove za koje su se školovali, što znači da je velika neusklađenost potreba tržišta rada i obrazovnog sistema,
  • diskriminacija na tržištu rada na osnovu godina,
  • percepcija mladih o mitu i korupciji pri zapošljavanju,
  • nedostatak obuka i treninga za mlade preduzetnike,
  • mladi nedovoljno poznaju postojeće vladine programe zapošljavanja i samozapošljavanja.
  1. Obrazovanje mladih:
  • problem prijevremenog napuštanja sistema školovanja,
  • nedovoljni programi stipendiranja učenika i studenata,
  • nedostatak praktične nastave,
  • preopširni nastavni planovi i programi,
  • nedovoljno prilika za sve mlade za neformalno obrazovanje.
  1. Zdravlje mladih:
  • mladi nedovoljno samoinicijativno odlaze na sistematske preglede,
  • nepoznavanje zdravstvenih usluga posebno namijenjenih mladima u lokalnoj zajednici,
  • nedovoljna informiranost o važnosti redovnih ginekoloških pregleda,
  • mali broj mladih se bavi sportsko-rekreativnim aktivnostima,
  • potrebno je više raditi na prevenciji rizičnog ponašanja kod mladih, zbog velikog broja mladih koji konzumiraju alkohol, duhan, duhanske prerađevine, nargile i psihoaktivne supstance.
  1. Socijalna i stambena briga:
  • finansijska nestabilnost i nemogućnost mladih da doprinesu kućnom budžetu,
  • nepovoljniji uslovi za mlade iz vangradskih sredina,
  • nemogućnost da se mladi stambeno osamostale.
  1. Kultura i umjetnost:
  • nezadovoljstvo mladih podrškom lokalnih vlasti u kreiranju kulturnih sadržaja,
  • nezadovoljstvo mladih lokalnim medijima po pitanju vremena posvećenog kulturi u njihovim programima.
  1. Informisanje, omladinski rad i mobilnost:
  • upotreba interneta u najvećoj mjeri za društvene mreže,
  • veliki procent mladih otišlo bi u inostranstvo zauvijek,
  • mladi ne koriste tradicionalne medije, putem kojih institucije uglavnom informišu građane,
  • nezainteresovanost mladih za uključivanje u politiku,
  • nezainteresovanost mladih za uključivanje u procese donošenja odluka, kao posljedica nepovjerenja u mogućnost njihovog uticaja na donošenje odluka,
  • neuključenost mladih u rad organizacija koje okupljaju mlade.
  1. Sport i slobodno vrijeme:
  • povećan broj mladih koji posjećuju kladionice,
  • velik boravak mladih u kafićima.
  1. Sigurnost mladih:
  • većina mladih donekle je zadovoljna sigurnosnom situacijom u mjestu u kojem žive, ali potrebno je naglasiti da je više nezadovoljnih u gradskim nego u vangradskim sredinama,
  • mladi su izloženi različitim oblicima nasilja, najzastupljenije je vršnjačko nasilje,
  • više od polovine mladih ima povjerenja u policijske službenike.